Nikada tokom istorije čoveku nije bilo dostupno toliko hrane, i nikada se nismo manje kretali. Namirnice kojima smo najviše danas okruženi uglavnom su visokoprerađene i sadrže proste ugljene hidrate i zasićene masti a pritom su visoko kalorične, pa osim što „goje“, deluju pogubno na čitav organizam, a posebno na metabolizam. U moderenoj epidemiji gojaznosti koja sve više raste pred našim očima, često čujemo kao izgovor su krivi hormoni. Iako je kod mnogih u pitanju je nemar i lenjost, postoji i grupacija koja je zaista žrtva hormonskog disbalansa. Hormonska gojaznost nastaje kada se poremeti rad određenih hormona koji su „glasnici“ između ćelija i jedna od njihovih uloga je da kontrolišu apetit, odnosno da signaliziraju kada smo gladni ili siti. Takvu ulogu pre svega imaju insulin i leptin, ali i polni hormoni i hormoni rasta.

Leptin, na primer, direktno utiče na određene centre u mozgu koji nam smanjuju potrebu za hranom, hormon rasta kog luči hipofiza utiče na gradnju mišića i kostiju, ali i na sagorevanje energije, dok insulin kog proizvodi pankreas stimuliše potrošnju i raspodelu šećera iz krvi koji obezbeđuje energiju. Polni hormoni ne regulišu samo seksualno zdravlje, već su deo mnogo složenije hipotalamusno-hipofizno-gonadalne osovine koja reguliše brojne telesne sisteme. Estrogen i testosteron učestvuju u raspodeli masti u telu, zbog čega, na primer, telo žena nakon ulaska u menopauzu, kada estrogen drastično opada, počinje da se menja, pa se masne naslage ne talože više u bedrima i butinama, već više u predelu stomaka. Ali i ranije, tokom reproduktivnog perioda u životu žene može doći do poremećaja u lučenju hormona koji će sa sobom nositi niz promena, a jedna od njih je i hormonska gojaznost.

HORMONSKA GOJAZNOST I PCOS

U većini slučajeva, gojaznost je povezana s kardiometaboličkom disfunkcijom i poremećajima poput dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, insulinske rezistencije, povišenog krvnog pritiska i lipida, a često prati i neke vrste karcinoma. Jedan od metaboličkih poremećaja kog u do 88% slučajeva prati hormonska gojaznost je sindrom policističnih jajnika. Poznat i pod skraćenicom PCOS – od polycystic ovaries syndrome, ovaj pormećaj, koji pogađa do 10% žena u reproduktivnom periodu života, veoma često prate insulinska rezistencija i povećani rizik od dijabetesa tipa 2 (čak 10% žena), metabolički sindrom (do 46% žena), dislipidemija (oko 70% žena), masna jetra, i do 10 puta povećan rizik od apneje – prekida disanja u snu. Hormonska gojaznost je kod PCOS i uzrok i posledica poremećaja: kako se radi o metaboličkom poremećaju, hormonski disbalans i glukozna netolerancija izazivaju pojavu visceralnih naslaga u predelu stomaka, koje opet dodatno pogoršavaju stanje s hormonima i insulinom. Tako nastaje začarani krug iz kog će se žena teško izvući ako ne potraži pravu pomoć.

Da zlo bude gore, gojaznost je samo jedna od manifestacija PCOS. Ovaj podmukli poremećaj prate hiperandrogenizam, anovulatorni ciklusi, izostanak menstruacije, neplodnost, pojačana maljavost (hirzutizam), opadanje kose (androgena alopecija), akne, depresija… PCOS je neizlečivi poremećaj protiv kog se moderna medicina bori uvođenjem sintetičkih hormona.

Policistični jajnici su nasledni, pa ako znamo da su prisutni u našoj bližoj i daljoj porodici, to je razlog više da se svim silama potrudimo da ih sprečimo. Još jedna činjenica koju je potvrdila nauka jeste da je gojaznost u ranoj mladosti čvrsto povezana sa kasnijom pojavom sindroma policističnih jajnika. S druge strane, smanjenje telesne težine od samo 5% dovodi do poboljšanja stanja kod već postojećeg PCOS.

Gojazna žena

UDARAC U SRŽ PROBLEMA

Postoji više načina da se spreči hormonska gojaznost, odnosno da se, ukoliko je prisutna, protiv nje ciljano i mudro borimo. Prvi i osnovni je pravilna ishrana. Postoje namirnice koje treba posmatrati kao najgore neprijatelje i izbegavati ih u širokom luku: bela peciva, lisnata testa, grickalice, kupovne kremove i pudinge, mesne prerađevine, „brzu hranu“, slatkiše, slatke gazirane napitke, rafinisana ulja i masti… Kako da znamo koju hranu treba da koristimo? Onu koja je u svom najizvornijem obliku i koju ćemo sami pripremiti. Ukoliko nismo u stanju sami da osmislimo zdrav jelovnik, možemo konsultovati dijetologa – nutricionistu.

Danas, kada se gojaznost omasovila i među decom, veoma je važno da roditelji povedu računa o ishrani svoje dece. To zahteva vremena i truda, ali predstavlja neprocenjivu investiciju u zdravu budućnost. Upravo je nezdrava hrana glavni uzrok što danas devojčice dosta ranije dostižu polnu zrelost i dobijaju prvu menstruaciju, što su naučna istraživanja povezala s povećanim rizikom od preuranjene menopauze kasnije tokom života. Takođe, nezdrava ishrana i gojaznost u detinjstvu povećavaju rizik od pojave sindroma policističnih jajnika koji danas sve više pogađa devojčice već od prve menstruacije.

Da bismo održavali zdravu kilažu potrebno je da vodimo računa o mišićnoj masi. Za pravilnu gradnju mišića neophodni su nam proteini koji takođe utiču na održavanje dobrog nivoa nekih hormona, poput GLP-1 – glukagonu sličnog peptida-1 koji se proizvodi u crevima i doprinosi stabilnosti insulina, pa samim tim i osećaju sitosti. Da bi ovaj hormon pravilno radio, potrebna su nam zdrava creva i dobra crevna flora, pa treba unositi dovoljno vlakana i prirodnih probiotika – kefira, jogurta, fermentisanog povrća…

Jedan od elemenata za kog je moderna nauka utvrdila da može biti od velike pomoći ženama koje pate od PCOS, hormonske gojaznosti i insulinske rezistencije je inozitol, nekada poznat i kao vitamin B8. Ovaj ugljeni hidrat je prirodno prisutan u našem organizmu i u određenoj meri ga proizvode naša jetra i bubrezi, a igra važnu ulogu glasnika kod hormona i neurotransmitera. Međutim, u slučaju insulinske rezistencije, nivo inozitola opada usled redukovane sinteze, ubrzane razgradnje, nedovoljnog prodiranja u ćelije, itd, pa se savetuje suplementacija. Kod PCOS su posebno korisni mio-inozitol i d-hiro-inozitol, dva od devet izomera inozitola, koji osim što stabilizuju nivo insulina imaju i moć da utiču na rad jajnika i lučenje estrogena, što je kod ovog poremećaja otežano. Stimulišući rad jajnika, inozitol doprinosi boljem lučenju estrogena i smanjenju androgenih hormona, normalnoj ovulaciji i menstruaciji, pa samim tim i plodnosti. D-hiro-inozitol imitira insulin i pomaže kod poremećaja metabolizma kao što su insulinska rezistencija i dijabetes. Inozitol povoljno deluje i na rad štitaste žlezde, rad jetre (sprečava pojavu masne jetre), rad bubrega, reguliše nivo lipida u krvi pa tako sprečava i kardiovaskularne poremećaje, a pospešuje i proizvodnju GABA – gama aminobuterne kiseline, čime sprečava depresiju, anksioznost i nesanicu.

Još jedan način da se borimo sa sindromom policističnih jajnika i tako delujemo na srž problema kod hormonske gojaznosti je pomoću lekovitih biljaka. Određene lekovite biljke zahvaljujući svom povoljnom sastavu povoljno deluju na rad reproduktivnih organa, podstiču mikrocirkulaciju u jajnicima i tako doprinose dobrom lučenju hormona. Neke od poznatih „prijateljica“ žena su virak, hajdučka trava ili zlatna maka. Lekovite biljke imaju i protivupalno dejstvo, što je dragoceno jer hormonska gojaznost izaziva upalne procese u organizmu, a mnoge od njih imaju i antimikrobno dejstvo.

Za ishranu se moramo disciplinovati sami, ali kada su u pitanju inozitol i lekovito bilje, najbolja rešenja nudi Herba Svet: Femisan Inositol sadrži dva najkorisnija inozitola i metilfolat i posebno je kreiran za žene koje pate od PCOS, kao i osobe sa insulinskom rezistencijom, poremećajem lipida, i propratnim simptomima poput pojačane maljavosti, hormonskih akni i hormonske gojaznosti. Femisan A kapsule sadrže ekstrakte šest lekovitih biljaka i cink i preporučuju se ženama tokom reproduktivnog perioda koje pate od poremećaja menstrualnog ciklusa, hormonskog disbalansa, cista na jajnicima, policističnih jajnika, endometrioze, mioma i neplodnosti. Ova dva preparata se mogu i kombinovati za najbolje rezultate. Hormonska gojaznost se može pobediti, uz dovoljno upornosti i znanja.

Femisan A i Inositol