ŽALFIJA

(Salvia officinalis)

U 16 kilometara dugoj i do 360 metara dubokoj Sićevačkoj klisuri istočno od Niša, raste preko 3.000 biljaka. Krševiti i prelepi, ali i surovi teren Svrljiških planina, idealno je stanište za divlju žalfiju, inače mediteransku biljku, koja je ovde samonikla, autohtona vrsta. Svesni njene vrednosti, meštani svake godine u maju organizuju Dane žalfije, manifestaciju koja okuplja ljubitelje ove izuzetno lekovite biljke. Sićevačka klisura je najveće prirodno nalazište žalfije van Mediterana. U pojasu Sredozemlja ona raste oduvek, ali je bila čuvena nadaleko. Kinezi su je toliko cenili da su holandskim trgovcima davali tri sanduka svog čaja za jedan sanduk žalfije. Po mnogim narodnim predanjima, žalfija je sinonim za dugovečnost i besmrtnost.

Cur moriatur homo, cui salvia crescit in horto? Zašto bi umro čovek kome u bašti raste žalfija?, kaže čuveni stih srednjovekovne didaktične poeme Regimen Sanitatis Salernitanum, Pravilnik o zdravlju iz Salerna, gde se nalazila prva evropska srednjovekovna medicinska škola, osnovana u 9. veku. U njoj su bila sabrana sva dotadašnja znanja, od Hipokrata, preko Galena, Dioskorida do arapske medicine. Salerno, koji je dobio titulu „Grada Hipokrata“, okružen je krševitim terenom koji dosta podseća na onaj oko Sićevačke klisure. I na kom žalfija raste u izobilju.

ŽALFIJA, BILJKA KOJA SPAŠAVA

Naučni naziv ove višegodišnje biljke, Salvia officinalis, znači spasiteljica. Kod nas je poznata i kao kadulja, jer se koristi i da se njom „okadi“ prostor. Osim što će dezinfikovati vazduh, pomoći će i da se oslobodimo plesni, grinja i insekata. U tom svojstvu dospela je sve do plemena američkih Indijanaca koji su je zapaljenu koristili u ritualima pročišćavanja tela i energije.

Da je žalfija spasiteljica verovalo se u vreme kada je svetom harala kuga, crna smrt. Ona je bila jedan od sastojaka u čuvenom toniku Sirće četiri lopova, poznatom i kao Marsejski lek za koji se smatralo da štiti od kuge. I danas se u Provansi pravi sličan tonik, a glavno lekovito bilje koje ulazi u njegov sastav su žalfija, lavanda, majčina dušica i ruzmarin. A otkud četiri lopova? Zbog jedne verzije priče o grupi lopova koja je u Marseju i Tuluzu pljačkala bolesne i mrtve tokom epidemije kuge. Kada su ih uhvatili, u zamenu za slobodu su ponudili da obelodane svoj tajni recept pomoću kog su dolazili u blizak kontakt sa zaraženima a da se pritom nisu i sami razboleli.

Verovanje da žalfija štiti od mnogih bolesti, uključujući i kugu, potvrđuje i činjenica da je Karlo Veliki izdao naredbu da se uzgaja u svim manastirima i obilno koristi za lečenje. Danas znamo da su ta verovanja bila potpuno osnovana. Moderna medicina žalfiju smatra odličnom prirodnom i ekološkom alternativom za sredstva za dezinfekciju.

Dugačak je spisak dejstava ove biljke: antiinflamatorno, antibakterijsko, antigljivično, antiseptično, astringentno, antioksidantno, ekspektorantno, karminativno, holagogno, holeretično, emenagogno, cikatrizantno… Nije ni čudo, kada ima preko 120 korisnih komponenti. Neke od njih su borneol, kamfor, kariofilen, pinen, kao i flavonoidi, rozmarinična kiselina, luteolin-7-glukozid…. Žalfija, kako se otkriva u poslednje vreme, ima moć da inhibira mutagenezu: čaj od listova žalfije smanjuje mutacije širokog spektra patogena, na primer kod Escherichia coli, a ima snažno baktericidno dejstvo kod niza bakterija, kao što su: Bacillus subtilis, Enterococcus faecalis, Listeria monocytogenes, Staphylococcus epidermidis, Aeromonashydrophila, Aeromonassobria, Klebsiella oxytoca, Klebsiella pneumonia, Pseudomonas morgani, Salmonella anatum, Salmonella enteritidis, Salmonella typhi, Shigellasonei… Danas kada smo bolno svesni činjenice da su bakterije sve otpornije na moderne antibiotske lekove, uloga žalfije u medicini je još važnija. Sprečavanjem bakterijskih i gljivičnih infekcija ova lekovita biljka – prirodni antibiotik uspešno pomaže zaceljivanje rana, sprečava komplikacije, a efikasna je i kod herpesa. Osim što pospešuje zaceljivanje, žalfija je i odličan adstringens – brzo i efikasno zaustavlja krvarenje.

ČAJ OD ŽALFIJE

Zato i ne čudi što je u našem narodu čaj od žalfije oduvek koristi za zdravlje i prirodno lečenje. Danas znamo da žalfija dokazano leči niz bolesti, od upala, infekcija, do Alchajmerovog oboljenja i karcinoma. Ali ono zbog čega je u našim krajevima najčešće koristimo je upala grla, promuklost, bol u krajnicima, gnojava angina… Žalfija za grlo zaista donosi spas, bilo za unutrašnju upotrebu ili, još bolje, kada ga ispiramo jakim odvarom. I istraživanja su to potvrdila: žalfija donosi značajno olakšanje simptoma tokom prva dva sata nakon prve upotrebe. Isto tako je žalfija korisna za desni i ispiranje usta, pomaže kod ranica, infekcija i afti.

Žalfija sadrži neverovatan broj minerala i vitamina, nezasićene masne kiseline, koenzim Q10, fitoestrogene, a njen estar linalil acetat posebno deluje kod zapaljenskih procesa. Baš kao i spisak korisnih materija, dug je i spisak poremećaja od kojih nas spašava njena lekovitost: pad imuniteta, dijabetes, visok holesterol, degenerativne bolesti oka, slaba koncentracija i pamćenje, depresija, upala organa za varenje, jetre, bubrega, žuči, mokraćnih puteva, iritacije sluzokože disajnih puteva, valunzi u menopauzi, reumatizam, slabe kosti, upale i krvarenje desni, zadah, poremećaj varenja, infekcije kože, perut, pojačano znojenje, neplodnost, impotencija, poremećaji ciklusa kod žena, menstrualni bolovi, hormonalni disbalans, pa čak i porođajni bolovi.
Ali ovako moćan lek mora imati i svoju tamnu stranu. Neželjena dejstva ove biljke potiču od tujona, ketona koji može izazvati vrtoglavicu i mučninu, pa čaj od žalfije ne treba uzimati duže od 15 dana.

POSEBNO JE DOBRA ZA KOŽU

A kada je koža u pitanju, ulje žalfije nas spašava od akni, mitisera, masne kože, iritacija, ekcema i gljivičnih oboljenja pomoću svojih tanina, dok njen eukaliptol može ublažiti plikove i osip od pelena kod beba. Salvigenin, flavon kojim žalfija obiluje, čisti krv i pomaže izbacivanje toksina, dok njeni antioksidanti, luteolin, selen i apigenin štite organizam od štetnog dejstva slobodnih radikala. Sve se to ogleda i na koži koja postaje čistija, mekša i zdravija, kao i podmlađena, bez bora. Žalfija će i ojačati kožu i učiniti je manje osetljivom, kao i posvetliti i otkloniti hiperpigmentaciju.

Ali najdragocenije dejstvo žalfije na kožu je ono antiinflamatorno, antibakterijsko i antifungalno. Zato je pravi spasitelj kada su u pitanju gljivične infekcije noktiju i stopala, a kako efikasno sprečava znojenje, pomaže i kod problema neugodnog mirisa nogu. Upravo iz tog razloga žalfija ulazi u sastav Devi melema za negu stopala. Baš kao nekada u toniku Četiri lopova, i u Devi melemu za stopala, žalfija, ruzmarin, lavanda, čajevac i karanfilić „kradu“ svaku mogućnost da se na našim tabanima, među prstima i oko noktiju zapate bakterije i gljivice. Uz njih, kvalitetna ulja avokada, nevena, pšeničnih klica, čileanske ruže i kakao puter daju sve od sebe da nam stopala budu meka, nežna i negovana. A tu je i gel za kožu sklonu aknama – Clear skin. Od kamenitih padina oko Salerna, preko Sićevačke klisure, srednjovekovnih francuskih manastira, sve do Devi melema za stopala, žalfija nas vekovima spašava uvek i svuda.

Ovu biljku sadrže sledeći proizvodi:

Devi melem za pete
Clear skin gel
Žalfija, listići

Druge naše biljke: