Od trenutka kada dobije prvu menstruaciju, do neke pedesete godine života, jajnici žene imaju sposobnost stvaranja jajnih ćelija. Reproduktivni period žene, koji traje 35-40 godina, karakterišu promene hormona u ujednačenom, mesečnom ritmu i konstantna spremnost tela na moguću trudnoću. Oko pedeset prve godine života, za većinu žena počinje menopauza. Ta promena obično nije nagla, već je karakteriše period prilagođavanja – perimenopauza.

ŠTA JE MENOPAUZA?

Menopauza ili klimaks je period u životu žene koji u proseku počinje oko 51. godine života, a koji karakteriše prestanak plodnosti usled smanjenja nivoa reproduktivnih hormona, najviše estrogena i progesterona, a samim tim i prestanak menstrualnog ciklusa. Početak menopauze se uglavnom dešava postepeno, s opadanjem reproduktivne funkcije žene. Taj period, dok se funkcije jajnika u potpunosti ne ugase, može trajati i desetak godina i naziva se perimenopauza ili premenopauza. Prvi simptomi menopauze najčešće se javljaju oko 47. godine života, ali, nažalost, ta granica se danas sve više pomera, pa ih žene mogu iskusiti već posle četrdesete. Na to mogu uticati veliki stres, genetika, neki lekovi, naročito hemoterapija, virusne infekcije reproduktivnih organa, autoimuna oboljenja i neuredan stil života, posebno izloženost duvanskom dimu.

Ali uglavnom oko 47. godine primetan je sve češći izostanak menstruacije i to je prvi od ranih simptoma. Usled hormonalnih promena – pada estrogena, FSH, LH i progesterona, ciklus više ne može da se održi jer, osim što jajnici ne proizvode folikule, ni materica ne prolazi kroz do tada uobičajeno ciklično zadebljavanje i ljuštenje. Kako je ovo period hormonske neravnoteže, nakon višemesečnog izostanka menstruacije povremeno može doći i do prevelikog zadebljanja endometrijuma materice što se završava pojačanim menstrualnim krvarenjem. Kada od poslednje menstruacije prođe punih godinu dana, žena je zvanično ušla u menopauzu. Sve do tada i dalje postoji mogućnost da dođe do trudnoće, mada su šanse za to minimalne. Ginekolog na osnovu debiljine endometrijuma i analize hormona lako može „dati prognozu“ koliko ćemo još dugo imati menstruaciju i kada nastupa konačan sterilitet.

I kada poslednja menstruacija bude daleko iza nas, u retkim slučajevima može doći do krvarenja u menopauzi. Ono zahteva obavezan ginekološki pregled kako bi se utvrdio uzrok krvarenja i isključila mogućnost karcinoma materice ili jajnika.

MENOPAUZA I SIMPTOMI

Smanjenje lučenja polnih hormona i slabljenje funkcija jajnika okida brojne simptome i razne promene. Mada je ova promena prirodna i ne treba je shvatati kao bolest već kao normalno stanje, simptomi menopauze mogu biti prilično neprijatni:

  • valunzitalasi vrućine, preznojavanje i zajapurenost
  • poremećaj sna, nesanica
  • lupanje srca i povišen pritisak
  • nervoza, uznemirenost, depresija, razdražljivost, promene raspoloženja
  • pad kognitivnih funkcija, zaboravnost
  • starenje kože usled nedostatka estrogena i kolagena
  • atrofija urogenitalne regije, suvoća vaginalne sluzokože zbog manjka estrogena
  • urinarna inkontinencija
  • pojačana maljavost i proređivanje kose
  • usporavanje metabolizma i dobijanje na kilaži, gomilanje visceralnih masti u predelu struka.

Prvo iskustvo sa simptomima menopauze može biti zastrašujuće, a lupanje srca i naglo preznojavanje može izazvati čak i napad panike. Zato je važna dobra priprema i informisanost kako menopauzu ne bismo doživele traumatično.

valunzi i menopauza

KOLIKO DUGO TRAJE MENOPAUZA?

Uvod u menopauzu, perimenopauza, najčešće traje oko 4 godine, a godinu dana nakon poslednje menstruacije zvanično smo u menopauzi. Period koji potom sledi zove se postmenopauza. Ovo je zlatno doba žene kada se menjaju prioriteti i, ukoliko ne prestanemo da radimo na sebi, može biti veoma lepo i produktivno doba. Osim nege tela i uma, posebno je važno da obratimo pažnju na zdravlje jer, kako izgubimo protektorat estrogena, tako smo podložnije poremećajima koji nas mogu skupo koštati.

PROBLEMI U MENOPAUZI

Svaka žena ovaj prelazni period doživljava na svoj način, ali činjenica je da metaboličke promene koje se tada dešavaju mogu uticati na pojavu i razvoj niza bolesti, naročito kardiovaskularnih i osteoporoze. Nedostatak estrogena direktno je povezan sa smanjenjem koštane mase koje počinje već od 35. godine života, odnosno opadanjem kalcijuma u kostima, minerala koji je njihov najbitniji gradivni materijal. Do 50. godine života treba nam 1000 mg kalcijuma na dan, a kad uđemo u menopazu ta količina povećava se na 1200 mg. Zato je u menopauzi veoma važno konzumirati hranu koja sadrži dovoljno kalcijuma, mlečne proizvode (najbolje fermentisane) i lisnato zeleno povrće. Još jedan graditelj kostiju je i vitamin D. Pre menopauze potrebno nam je 400-800 internacionalnih jedinica, a nakon nje čak 800-1000 Ij. Dvadesetak minuta izlaganja suncu na dan može nam zadovoljiti potrebe za ovim vitaminom, ali kako sunčeva svetlost nije obilna tokom cele godine, treba se postarati da ga unesemo putem suplemenata.

Osteoporoza je tiha bolest i uglavnom ostaje nezapažena sve dok se ne ispolje drastični simptomi. Najčešće se otkriva prilikom padova i lomova kostiju, a njena najgora manifestacija je propadanje kičmenih pršljenova.

Još jedan neprijatelj koji nas često vreba u menopauzi je poremećaj kardiovaskularnog sistema. Počinje visokim pritiskom, povišenim nivoom triglicerida i holesterola, a i on može biti pritajen i ispoljiti se aterosklerozom, propadanjem krvnih sudova koje može biti fatalno i izazvati srčani ili moždani udar. S njim u tesnoj vezi je i činjenica da u ovom periodu lako gomilamo kilograme, a to se dešava na najgori mogući način – taloženjem visceralnih, dubinskim masti u predelu struka, oko vitalnih organa, ali i u arterijama. Ako ne vodimo računa, lako možemo ući u gojaznost što opet može rezultirati metaboličkim sindromom i dijabetesom. Sve do ulaska u menopauzu žene su pod duplo manjim rizikom od srčanog udara nego muškarci. Nakon ulaska u menopauzu šanse su izjednačene. Sve to možemo sprečiti umerenom ishranom i redovnim kretanjem. Lekar nam u ovom periodu može preporučiti hormonsku terapiju, ali probleme u menopauzi možemo rešiti i prirodnim putem.

PRIRODNA REŠENJA

Kada je u pitanju menopauza, iskustva koja se prenose s kolena na koleno kažu da je priroda najbolji saveznik zdravlja žena. Bavljenje sportom, šetnje u prirodi, druženje, briga o telesnoj težini, uravnotežena ishrana, kontrola stresa, pomoći će svakoj ženi da ovaj period života prebrodi sa minimalnim neprijatnostima. Ali tu je i skup biljaka koje će uticati na smanjenje preosetljivosti nervnog sistema, nervozu, nesanicu, valunge, lupanje srca i pojačano znojenje: matičnjak, hajdučka trava, neven, valerijana i bela imela, deo su stručno osmišljenog i potpuno prirodnog preparata iz laboratorije Herba Sveta u kom su ove biljke upotrebljene u pravoj i najiskoristljivijoj razmeri – Femisan B kapi.

Ukoliko su prvi simptomi menopauze došli prerano, a mi, naravno, želimo da nas estrogen što duže štiti, tu je Femisan Gold. Ove kapsule jednostavne za upotrebu sadrže estrogenske biljke: konopljiku, cimicifugu, hmelj i divlji jam, kao i angeliku i čuveni adaptogen žen-šen. Sinergija ovih biljaka doprineće što dužem hormonalnom balansu ali i zaštiti organizma, kako od neprijatnih simptoma, tako i poremećaja koji vrebaju u menopauzi.

Iz laboratorije Herba Sveta dolazi nam još jedno korisno rešenje u ovom periodu: Gluthatione Hyaluronic brine o elastičnosti i lepoti kože, pomaže da što duže zadržimo mladoliki izgled lica, ali i štiti kosti i zglobove i doprinosi sprečavanju artritisa. Uz rešenja iz laboratorije Herba Sveta, menopauza je zaista zlatno doba!

Femisani i Glutation