Simptomi menopauze

Simptomi menopauze: više i manje poznati simptomi

Estrogen je hormon koji u našem telu čini čuda i utiče na celokupni organizam, uključujući i mozak. On je dominantan tokom folikularne, prve faze ženskog ciklusa, a najviše ga ima pred ovulaciju. Kada ne dođe do oplodnje jajne ćelije, on opada. I tada osetimo kako nam se menja raspoloženje i opada nivo energije. Već od 30. godine života jajnici proizvode manje estrogena, a nakon 45. godine njegov pad je strmoglav, sve do konačnog nastupanja menopauze. Taj strmi „tobogan“ između oko 45. i 55. godine prate simptomi menopauze koje možemo iskusiti čak i ako imamo redovnu menstruaciju – tokom perimenopauze, „uvoda“ u menopauzu, koja može trajati i do 10 godina. Mnoge žene pate ili se čak ozbiljno uplaše, a da ne povezuju tegobe koje imaju s početkom menopauze jer još uvek imaju redovan ciklus.

Ipak, „školski primer“ vesnika prvih simptoma menopauze je to što se menstruacija skrati, povremeno izostane ili se skrati sam ciklus. Sredinom četrdesete već se jasno primećuju promene u ciklusu a, u proseku, do 51. godine života jajnici prestaju da proizvode jajašca i menstruacija se gubi. U međuvremenu, dok nastupa menopauza, krvarenja ponekad mogu biti i obilna, nakon par meseci izostanka menstruacije. Zvanično, menopauza je nastupila kada prođe 12 meseci od poslednje menstruacije.

RANA MENOPAUZA

Ali danas, nažalost, žene sve ranije ulaze u menopauzu, i pre 40. godine. To se može dogoditi usled ginekoloških hirurških intervencija, na primer histerektomije, hemoterapije, Tarnerovog sindroma – genetske anomalije, autoimunih oboljenja, preležanih infekcija poput tuberkuloze, malarije ili zauški, kao posledica velikog stresa, ili je jednostavno pitanje genetike i provlači se kroz generacije žena u familiji. Funkcije jajnika se tada jednostavno gase i oni prestanu da luče estrogen.

simptomi menopauze - valunzi

Bez obzira da li je u pitanju normalna ili prevremena menopauza, simptomi menopauze koji su najpoznatiji i najčešći su isti:

  • neredovne menstruacije, oskudno ili preobilno krvarenje
  • valunzi – naleti vrućine
  • preznojavanje
  • nesanica
  • promene raspoloženja
  • glavobolje, vrtoglavice
  • opadanje kognitivnih funkcija, zaboravnost, rasejanost
  • taloženje visceralnih masti
  • proređena kosa i suva koža
  • opadanje tonusa kože i opuštanje grudi
  • suvoća vaginalne sluzokože…

Ako će menopauza kad-tad nastupiti, zašto bismo se brinule kada dođe pre vremena? Rana menopauza se definiše kao prerano zatajenje rada jajnika pre 40. godine života. Postoje slučajevi kada do nje dođe čak i kod devojčica, par godina nakon prve menstruacije. Karakteriše je amenoreja (izostanak menstruacije), povišeni nivo gonadotropina i nizak nivo estrogena. Bez obzira na njen uzrok, žene kod kojih dođe do pada estrogena u mlađem dobu su pod značajno većim rizikom od niza oboljenja, ali i smrtnosti. Naravno, prva i najveća posledica preranog nastupanja menopauze je neplodnost, što veoma teško pada ženama koje žele ali ne uspevaju da se ostvare kao majke.

MENOPAUZA I RIZICI

Ali tu je i niz rizika od oboljenja koja u velikom procentu pogađaju žene čiji jajnici prerano zataje:

  • rizik od osteoporoze – gubitka koštane mase i propadanja koštanog tkiva, zbog koje raste podložnost prelomima. Što ranije tokom života nastupi menopauza, to će kasnije u životu gustina kostiju biti niža. Tu se ne radi samo o prelomima ekstremiteta, već i o propadanju kičmenih pršljenova, što drastično narušava kvalitet života u kasnijem dobu.
  • rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Osim što nam obezbeđuje plodnost, estrogen nam štiti srce i krvne sudove. Iako su muškarci pod duplo većim rizikom da dožive infarkt miokarda nego žene do 50. godine života, nakon ovog doba šanse su izjednačene, upravo zbog ulaska žena u menopauzu. Estrogen ima moć da podiže nivo dobrog, spušta nivo lošeg holesterola i triglicerida, kao i da opušta tonus arterija.
  • rizik od metaboličkog sindroma i dijabetesa. Ovaj sindrom koji podrazumeva kombinaciju poremećaja lučenja insulina, povećani holesterol i trigliceride i visceralnu gojaznost (dubinske masti oko unutrašnjih organa, naročito u predelu struka), mnogo je češći kod žena u menopauzi. Opet, u pitanju su polni hormoni – nizak estrogen i povišeni testosteron. Današnji način života – malo kretanja a mnogo nezdrave hrane – još više doprinosi razvoju ovog sindroma, koji ako se ne leči, predstavlja direktan put u ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova i dijabetes.

zabrinuta žena

Naravno, ovim rizicima su podložne sve žene, ali što menopauza ranije nastupi, to je rizik veći. Na njih često ni ne mislimo, jer nas već pomenuti neprijatni simptomi potpuno okupiraju. Ali život nije enciklopedija i ne funkcioniše uvek po pravilima. Svaka žena menopauzu doživljava drugačije, pa pored već navedenih, uobičajenih simptoma menopauze, mogu se javiti i oni koje je teško povezati s ’prelaznim periodom’.

MANJE ZNANI SIMPTOMI MENOPAUZE

  • Kako estrogen utiče i na moždane funkcije, samim tim deluje i na psihu. Zato nije neuobičajeno da se tokom perimenopauze osete psihičke tegobe, simptomi depresije, anksioznosti i učestalog neraspoloženja, nedostatak samopouzdanja, pa čak i da dođe do napada panike. Sve ovo može značajno ugroziti kvalitet života žene, poslovni i privatni.
  • Tokom ovog perioda česte su promene raspoloženja, žena se lako iznervira i ima osećaj da joj je dosta svega i svih. Zamislite jedan konstantni PMS – tako se može osećati žena u perimenopauzi. Koliko je ovo naporno po nju i njenu okolinu nije ni potrebno naglašavati.
  • Kako često može imati poremećaj sna, žena u perimenopauzi će verovatno osećati konstantan i hroničan umor. Često se umor pripisuje stresu na poslu, nagomilanim obavezama, problemima sa decom, a veoma retko povezuje sa perimenopauzom koja je zapravo glavni okidač.
  • Još jedan od prikrivenih simptoma može biti i bol u zglobovima koji nastaje zbog pada nivoa hormona. Bol prilikom pokreta će najčešće sprečiti ženu da redovno vežba, i kreće se, iako je fizička aktivnost baš ono što joj je potrebno, što će opet dovesti do povećanja kilaže.
  • Kako estrogen održava tonus male karlice i bešike, kada njegov nivo počne da opada u perimenopauzi, bešika može oslabiti i uzrokovati inkontinenciju. Tada imamo potrebu da noću ustajemo i idemo do toaleta, a dešava se i da nam malo mokraće ’pobegne’ kada se nakašljemo ili napnemo.

Iako je menopauza razdoblje koje je očekivano i potpuno prirodno, žene su uglavnom prepuštene same sebi i često ne znaju zašto imaju neke tegobe. Mnoge veruju da sa njima nešto ozbiljno nije u redu i gube samopouzdanje. U porodici se lako može naići na nerazumevanje, dok u okolini ponašanje može biti etiketirano kao neljubazno i asocijalno. Zato je veoma važno da su žene informisane. Sposobnost žene da se prilagodi novonastaloj situaciji u mnogome može olakšati ovaj period. Pored toga, neophodni su redovni pregledi, a kada se osete prvi simptomi klimaksa, lekari će uglavnom posavetovati sledeće analize hormona: estrogen, progesteron, testosteron, FSH i LH. Kako se obično u isto vreme poremete i tiroidni hormoni, na spisak za analizu valja dodati i njih: TSH, T3, T4, fT4. Zbog već navedenih povećanih rizika od osteoporoze, kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa važno je uvesti godišnje sistematske preglede, i voditi računa o ishrani kako bi se izbeglo taloženje visceralnih masti. U ovom periodu je naročito neophodno redovno i umereno vežbanje, pa makar to bile i samo šetnje.

I na kraju, tu je i dobra vest: iako menopauza dokazano menja mozak žene, uključujući i njegovu strukturu, metabolizam energije i konektivnost, ta promena je privremena. Kao i svaka životna oluja, i menopauza, kada jednom prođe, čini nas jačom i mudrijom. Ljudsko telo ima neverovatne mogućnosti transformacije i prilagođavanja, a mi samo treba da mu pomognemo, po najviše tako što mu nećemo odmagati: praktikovanjem zdravog načina života i optimizma.

Pored hormonske terapije koju lekar može savetovati ženama kada uđu u menopauzu, naročito ako ona nastupi prerano, simptomi menopauze se smanjuju i na prirodan način. Herba Svet je odavno osmislio dva preparata za pomoć ženama, na bazi lekovitog bilja: Femisan A (kapi i kapsule) najbolji je saveznik žena do menopauze, a Femisan B (kapi) u menopauzi. Međutim, ova dva preparata mogu se i kombinovati u prelaznom periodu. Na taj način mogu se izbeći poremećaji menstruacije i reproduktivnog sistema, ali i ublažiti neprijatni simptomi menopauze. Femisan B prirodno smiruje, smanjuje valunge i pomaže ulazak u san. Odnedavno je tu i Femisan Gold: preparat na bazi fitoestrogenskih biljaka koji nam pomaže da što duže na prirodan način zadržimo protektivno dejstvo estrogena.

 

Femisan

Prethodni članak
Menstruacija
Sledeći članak
Osteoporoza u menopauzi
Select your currency
RSD Srpski dinar
EUR Euro