Menopauza je potpuno prirodna faza u životu žene kada jajnici zataje usled prestanka razvoja ovocita – nezrelih jajnih ćelija i ovulacije, koji su za njih podsticaj da proizvode ženske polne hormone, estrogen i progesteron. Ona može nastati i usled hirurškog odstranjivanja jajnika ili njihovog oštećenja. Prosečno životno doba kada menopauza nastupa zavisi od podneblja, genetike, načina ihrane, konzumiranja alkohola i duvana, trenutka pojave prve menstruacije – menarhe… u Evropi to je 51. godina života. Ali kako kvalitet i broj ovocita postepeno opada, promene koje su povezane sa smanjenjem nivoa estrogena nastupaju nekoliko godina ranije. Srce u menopauzi, između ostalog, može osetiti negativne posledice manjka estrogena.

Manjak estrogena i zdravstveni problemi

Danas znamo da manjak estrogena može izazvati niz zdravstvenih problema. Opšte su poznati simptomi menopauze – valunzi, noćno preznojavanje, nesanica, promene raspoloženja… Takođe, svest o velikom riziku od osteoporoze nakon menopauze je sve veća. Ali ono o čemu se nedovoljno priča i zna je izuzetno veliki rizik od kardiovaskularnih oboljenja u ovom periodu. Tokom reproduktivnog perioda žene manje oboljevaju od poremećaja srca i krvnih sudova nego muškarci. Ali, s dolaskom menopauze, šanse su izjednačene.

Tokom menopauze, zapravo prvih pet godina od njenog stupanja na scenu, dolazi do promene distribucije masnog tkiva u telu žene. Masne naslage koje su do tada najviše ’napadale’ bokove sada prelaze na predeo struka. Kako se na bokove obično lepe površinske masti, srednji deo tela nosi više ’dubinske’ ili visceralne masnoće. One su opasne jer obavijaju unutrašnje organe, uključujući i srce. Obim struka je jedan od pokazatelja faktora rizika pa su žene sa obimom većim od 80 cm pod većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih oboljenja, dok su one sa obimom većim od 88 cm pod veoma visokim rizikom.

distribucija masnih naslaga

Danas jedna od tri žene ima neki oblik kardiovaskularnog poremećaja, a 10 godina nakon početka menopauze opaža se drastičan skok broja srčanog udara. Srčani udar je najveći ubica žena, i iako većina veruje da je to zapravo rak dojke, devet puta je veća verovatnoća smrti od kardiovaskularnih poremećaja. Brojne studije i statistike su dokazale da se srce u menopauzi i rizici koje ona nosi moraju shvatiti ozbiljno. Na primer, tokom godine u kojoj je došlo do poslednje menstruacije, kod preko 300 žena koje su praćene u periodu od 12 godina, došlo je do povećanja otvrdnjavanja arterija za čak 7,5%.

Sama menopauza nije bolest. To je potpuno prirodni period u životu žene. Ali tokom tog perioda je veoma bitno povećati nivo svesti jer nova životna faza iziskuje promenu stila života. Ako smo do tad vodile uredan život, redovno vežbale i zdravo se hranile, ta tranzicija nam neće teško pasti. Ali ako je naš život do tad uključivao cigarete, alkohol, nedovoljno sna, mnogo masne hrane, belog peciva, slatkiša i gaziranih napitaka i malo ili nimalo kretanja, onda će nam ovaj period kada nas naš zaštitnik – estrogen napusti, doneti račun za naplatu.

Kako zaštititi srce u menopauzi?

Taloženje masnoća na zidovima arterija nastupa podmuklo i često može ostati bez simptoma dok ne bude suviše kasno. Zato moramo uložiti dodatni napor da ga sprečimo. Nedeljno nam je potrebno najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti, i to može biti bilo šta što volimo: hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples… Iskustvo je pokazalo da je mediteranski stil ishrane najbolji za žene u menopauzi: mnogo vitamina iz povrća, što šareniji tanjir, dobre masti iz maslinovog ulja i ribe, likopen iz paradajza, zdravi slatkiši kao što su urme i med, integralne žitarice i dosta čiste, izvorske vode. Uz to možemo telu obezbediti više vitamina D ako se pametno izlažemo sunčevim zracima.

srce u menopauzi voli mediteranski tip ishrane

Priroda nam je dala izobilje, a na nama je samo da mudro izaberemo. Kada je srce u menopauzi u pitanju, ono najbolje iz prirode su lekovite biljke. Bela imela, na primer, poznati je regulator krvnog pritiska, sprečava dijabetes i ima moć da uništava ćelije kancera. Pored toga umiruje rad srca pa smo onda i mi manje uznemirene. Kod uznemirenosti, nesanice i anksioznosti pomažu i matičnjak i valerijana. Hajdučka trava snižava šećer u krvi, pomaže kod angine pektoris, tahikardije i visokog pritiska. Neven je još jedan blagi sedativ, a pritom umiruje i neprijatne simptome menopauze. Sve ove biljke deo su Femisana B, najboljeg prijatelja žena u menopauzi. Srce u menopauzi čuva i Femisan Gold: fitoestrogenske biljke popunjavaju estrogenske receptore i tako nadoknađuju manjak hormona na prirodan i bezbedan način, čime štite, između ostalog, i naš kardiovaskularni sistem.

Ali to nije sve iz laboratorije Herba Sveta. Pored bele imele, matičnjaka i valerijane, još tri biljke su veliki prijatelji srca: srdačica, rastavić i čestoslavica. I sve one su deo Leocardina koji hrani i jača srce, pomaže oporavak nakon infarkta i virusnih infekcija koje slabe srce. Leocardin na prirodan način dovodi pritisak u ravnotežu i usporava starenje krvnih sudova.

Menopauza nije bauk, samo treba da mudro izaberemo i dovoljno volimo sebe. Za jako srce u menopauzi!

Femisan i Leocardin