Kada ste se poslednji put zacenili od smeha? Kada se skupi staro društvo pa krenu smešne anegdote, vicevi, utrkivanje ko će duhovitije… a reakcije su od kikota do držanja za stomak od urnebesnog smeha. Stara izreka kaže da je smeh najbolji lek, što nije daleko od istine. Osim što hrani i leči dušu, smeh ima pozitivan uticaj i na telo. Ne samo da je nauka to dokazala, već postoji i posebna grana koja se bavi izučavanjem smeha – gelotologija.

Prosečan čovek se, navodno, smeje šest minuta dnevno. Šteta, jer nasmejani ljudi žive i do pet godina duže. Indijski doktor Madan Kataria, vođen takvim razmišljanjem, rešio je da sredinom devedesetih godina prošlog veka organizuje posebne vežbe, u početku uglavnom za starije osobe, koje su kasnije dobile ime ’joga smeha’ ili hasjajoga. Cilj nije bio naći smešne teme, već se jednostavno i samo smejati. Naš um zapravo nije svestan da ga zavaravamo, dok god se jednostavno smejemo, u telu se odvija sve ono što se događa i kada se smejemo s razlogom, i da bi se osetio pozitivan efekat, potrebno je samo istrajati 20 minuta.

momci se smeju

ŠTA SMEH RADI NAŠEM TELU?

  • Onog trenutka kada se zasmejemo, počinje lučenje hormona sreće. Endorfini su toliko moćni da nam mogu smanjiti osećaj bola i pomeriti prag izdržljivosti.
  • Krv počinje da cirkuliše jače, povećava se količina kiseonika u krvi, što prija našim krvnim sudovima, srcu i mozgu. Samim tim snižava nam se nivo stresa i krvni pritisak, smanjuje mogućnost srčanog udara i drugih kardiovaskularnih oboljenja.
  • Smeh troši kalorije. Ako se nasmejemo 50 puta, to je kao da smo 15 minuta radili intenzivne kardio vežbe. Ako nas stomak zaboli od smeha, to je zato što smo dobro izvežbali trbušnjake.
  • Smeh našem simpatičkom nervnom sistemu šalje signale da se primiri. Na taj način opušta nam se celo telo, uključujući i mišiće vilice gde obično osećamo najveću napetost, i taj opuštajući efekat traje 45 minuta.

 

  • Kada se redovno smejemo, naš imuni sistem može bolje da odreaguje u stresnim situacijama i spreči oboljenja, od prehlade do onih kompleksnijih.
  • Smeh povećava broj T ćelija u telu, čija je uloga da se bore protiv virusa, kancerogenih ćelija i štetnih antitela.
  • I najblaži smešak povećava broj B ćelija u organizmu, koje se bore protiv infekcija i stabilizuju nivo imunoglobulina A, G i M (IgA, IgG i IgM).
  • Smeh pozitivno utiče i na mozak, poboljšava kognitivne funkcije i pamćenje i pomaže nam da budemo kreativniji.
  • Smeh sa prijateljima, poznanicima i porodicom pojačava osećaj pripadnosti zajednici što sprečava pojavu mentalnih oboljenja, a prestavlja i jedan od najefikasnijih načina za rešavanje konflikta. ’Smeh je najkraća razdaljina između dve osobe’, rekao je Viktor Borge, pijanista poznat po humoru kog je unosio u svoja izvođenja.

unuk i deka se smeju

U našem narodu postoji još jedna izreka vezana za smeh – ’Udri brigu na veselje’. I ona je istinita, jer smeh dokazano ima moć da pomeri perspektivu. Ako na problem gledamo sa vedrije strane, lakše ćemo ga rešiti i prevazići. Ako se mrštimo nad problemom, zatrpaćemo ga dodatnim problemima. Smeh nam može pomoći da eliminišemo inhibicije, spustimo gard, da se osećamo slobodnije u kontaktu s drugima, iskažemo duboke emocije i budemo spontaniji.

Osim što nas od smeha može zaboleti stomak, ovaj ’lek’ nema neželjenih efekata. Deca se dnevno smeju i do 300 puta, za razliku od odraslih, koji se u proseku nasmeju samo 17 puta na dan. Zato je idealan način da unesemo više smeha u naš život, da što više vremena provodimo s decom. Ako treba da puknemo, neka to ne bude po šavovima, ili po nervima, najbolje je da puknemo od smeha.

A ako ta briga nikako ne odlazi, tu je Optima Forma. Tri lekovite biljke će nas na prirodan način opustiti, smanjiti teret brige i vratiti osmeh na lice.