Verovatno svi znaju ko je bila Marija Antoaneta, a za nju se vezuje i jedna neobična pojava, nazvana upravo po njoj: sindrom Marije Antoanete. U oktobru 1793. Francuska revolucija stajala je na čvrstim nogama. Devet meseci ranije pogubljen je kralj Luj XVI, poslednji francuski monarh, veoma omražen zbog ekstravagantnog načina života dok je narod živeo u najgorem siromaštvu. Posebno omražena bila je njegova žena Marija Antoaneta, koja se za Luja udala 1770. godine, verovatno najpoznatija po izjavi „neka jedu kolače“, na primedbu da narod nema hleba. Koliko je ona tačna i da li je zapravo bila propagandna izmišljotina revolucionara nikada nećemo saznati, ali uspela je i kraljicu da dovede do giljotine. Marija Antoaneta, kćerka austrijske kraljice Marije Terezije i Franje I, cara Svetog Rimskog Carstva, praktično najmoćnijih ljudi u Evropi, bila je osuđena na smrt giljotinom.
Po njoj je nazvan Sindrom Marije Antoanete

Kada je tog oktobra dovedena do surove sprave na Trgu Konkord u Parizu, koja je trebalo da joj, navodno, na „human način“ odrubi glavu, tridesetsedmogodišnja kraljica bila je potpuno seda. Tako je barem potvrdila brojna publika. Baš kao i za izjavu o kolačima, ni za ovu tvrdnju nismo sigurni koliko je tačna. Ali bila je dovoljna da se po njoj nazove iznenadna pojava za canities – sedu kosu: sindrom Marije Antoanete.

Brojne su legende o slučajevima kada je neko osedeo preko noći. Ali da li je moguće da se to dogodi u tako kratkom vremenskom roku? Jedna modernija priča potiče iz 1982. godine kada je pilot Erik Mudi leteo iz Kuala Lumpura za Pert. Iako je bilo vedro i uslovi za let su bili idealni, dok je leteo preko indonežanskog ostrva Java avionu je iznenada otkazao jedan motor. Potom su otkazali i svi ostali, jedan po jedan. Mudi je objasnio putnicima šta se dogodilo mirnim glasom, i potpuno trezveno prinudno sleteo na aerodrom u Džakarti. Ispostavilo se da je u motore prodro vulkanski prah. Na pilotu se nisu videli znaci velikog stresa. Ali tokom narednih šest meseci počeo je da intenzivno sedi. U roku od godinu dana kosa mu je postala potpuno bela.

pilotska kabina

Šta kaže nauka?

Danas znamo da su dve vrste pigmenta melanina odgovorna za boju naše kose – eumelanin koji utiče na to koliko je kosa tamna, i feomelanin koji određuje koliko je crvena ili žuta. Kako starimo, ćelije u folikulu dlake prestaju da luče ove pigmente zbog čega kosa postaje bezbojna. Jedno od objašnjenja kad je u pitanju iznenadna pojava sede kose je da usled stresa one obojene vlasi opadaju, a ostaju samo bele, kao kod poremećaja alopecia ariata. Po drugoj teoriji, imuni odgovor organizma usled stresa utiče na sistem za proizvodnju pigmenta i njegova proizvodnja iznenada prestaje.

Ipak, nedavna studija uspela je da malo bolje rasvetli ovaj problem. Istraživači dva univerziteta, u Sao Paulu i Harvardu, nakon eksperimenata na miševima, potvrdili su da stres zaista može igrati ključnu ulogu u iznenadnoj pojavi sede kose. Miševi koji su bili izloženi jakom bolu (možda je bolje da ne znamo na koji način), pojačano su lučili adrenalin i kortizol, hormone stresa, što je rezultiralo ubrzanim pulsom i skokom krvnog pritiska – i izazivalo akutni stres. Ovaj proces ubrzao je uništavanje matičnih ćelija odgovornih za proizvodnju melanina u folikulima dlake. Nakon samo par dana sve matične ćelije koje bi trebalo da regenerišu pigment su nestale. I dlaka miševa postala je izrazito seda. A kada se pigment jednom izgubi, nemoguće ga je regenerisati.

žena sa sedom kosom

SINDROM MARIJE ANTOANETE MOŽE SE BLOKIRATI?

U dodatnom eksperimentu, naučnici su utvrdili da je moguće blokirati ove promene ako miševima daju antihipertenzive – lekove koji snižavaju krvni pritisak. Kada su uporedili gene miševa koji su bili pod stresom sa drugim miševima, uspeli su da identifikuju protein koji uzrokuje uništavanje matičnih ćelija usled stresa. Potiskivanjem ovog proteina – ciklin-zavisne kinaze koja inače kontroliše ćelijski ciklus, sprečila bi se i promena boje krzna miševa.

Ovo istraživanje je, naravno, tek prvi korak, i nije pronašlo lek za sedu kosu, ali je dokazalo veoma bitnu činjenicu: da na nas stres ostavlja ogromne posledice, i da je Sindrom Marije Antoanete moguć, iako se ne dešava baš preko noći, kao što je potvrdio slučaj pilota Erika Mudija. Ali kada nam stres bukvalno „podigne pritisak“, celo telo pati. Zato moramo pronaći način da živimo smireno i polako u ova burna i brza vremena. Jer, iako se seda kosa ovih dana vraća u modu, stres i poremećaji koje on izaziva, definitivno nisu nikada poželjni.

U tom procesu nam može pomoći Optima Forma. To je preparat na bazi tri lekovite biljke koji nas na potpuno prirodan način opušta, smiruje rad srca, pomaže da uveče lakše zaspimo i kvalitetnije spavamo, a da tokom dana budemo spremni za nove izazove, bistrije razmišljamo i bolje pamtimo.

Sindrom Marije Antoanete i Optima Forma