SVRAB U PERIMENOPAUZI

svrab u perimenopauzi: Formikacija, mravinjanje, bockanje

Perimenopauza je period postepenih, ali veoma složenih promena u organizmu žene. Ne pojavljuje se odjednom niti ima jasno određen početak, već se razvija kroz niz promena koje utiču na ritam tela, kvalitet sna, raspoloženje, koncentraciju i način na koji žena doživljava sopstvenu kožu. U moru simptoma koji muče žene u ovom periodu, jedan od najneobičnijih je svrab, mravinjanje ili bockanje. Svrab u perimenopauzi i menopauzi oseća preko 30% žena.

Svrab u perimenopauzi nije prolazna neprijatnost niti estetski problem. To je složen neuroendokrini simptom koji nastaje kao posledica hormonskih, nervnih, vaskularnih i imunoloških promena koje prate ulazak žene u novo životno doba. Kod nekih žena javlja se kao povremena suvoća kože i blaga iritacija, dok kod drugih prerasta u svakodnevni osećaj pečenja, zatezanja, bockanja ili čak osećaj da nešto „gmiže“ po koži. Taj fenomen poznat je pod nazivom formikacija (od latinske reči formica, što znači mrav) i predstavlja specifičnu vrstu parestezije koja se naročito često opisuje upravo tokom perimenopauze i menopauze.

Koža nije samo zaštitni omotač tela. Ona je hormonski osetljiv organ, bogato prožet nervnim završecima, krvnim sudovima i receptorima za estrogene. Tokom reproduktivnog perioda estrogen učestvuje u održavanju hidratacije, elastičnosti i debljine kože, stimuliše stvaranje kolagena i hijaluronske kiseline, utiče na mikrocirkulaciju i reguliše funkciju lojnih i znojnih žlezda. Kada nivo estrogena počne da opada, kao što se dešava u perimenopauzi, čitava struktura kože postaje drugačija.

ZAŠTO JE SVRAB U PERIMENOPAUZI ČESTA POJAVA?

Koža postaje tanja, suvlja i osetljivija. Gubi sposobnost zadržavanja vlage, a zaštitna lipidna barijera slabi. Posledica toga nije samo osećaj zategnutosti, već i povećana podložnost iritacijama, upalama i svrabu. Mnoge žene primećuju da odjednom ne podnose kozmetiku koju su godinama koristile, da ih iritiraju tkanine koje ranije nisu ni primećivale ili da im čak dodir postaje neprijatan.

Međutim, problem nije samo u koži. Hormonske promene utiču i na nervni sistem. Estrogen ima važnu neuroprotektivnu funkciju i učestvuje u regulaciji neurotransmitera koji kontrolišu percepciju bola, toplote i svraba. Kada njegov nivo opadne, nervni završeci u koži postaju osetljiviji, a prag tolerancije na nadražaje se smanjuje. Tada nastaju osećaji peckanja, bockanja, „strujanja“ ili gmizanja po koži, često bez ikakvih vidljivih promena.

Žena se češe grabuljicama po leđima

Kod mnogih žena svrab se pojačava noću. Upravo tada, kada se organizam umiri i kada spoljašnji stimulusi oslabe, nervni sistem postaje usmeren na unutrašnje senzacije. San postaje isprekidan, žena se budi zbog potrebe da se češe, okreće se po krevetu, postaje razdražljiva i umorna. Posle nekoliko nedelja ili meseci takvog sna dolazi do iscrpljenosti koja dodatno pojačava osetljivost nervnog sistema. Tako nastaje začarani krug u kome nesanica pojačava svrab, a svrab dodatno narušava san.

Svrab u perimenopauzi često nije ograničen samo na jednu regiju tela. Može zahvatiti vlasište, lice, vrat, ruke, leđa, prepone ili genitalnu regiju. Posebno neprijatan oblik jeste vulvovaginalni svrab, koji nastaje usled stanjivanja vaginalnog epitela i smanjene vlažnosti sluzokože. Mnoge žene tada osećaju pečenje, bol tokom odnosa, nelagodnost pri hodu ili sedenju, a često i učestale urinarne tegobe. Savremena medicina danas koristi termin genitourinarni sindrom menopauze kako bi opisala čitav spektar ovih promena.

Problem dodatno komplikuje činjenica da žene često ne povezuju svrab sa hormonima. Odlaze dermatologu zbog kože, neurologu zbog peckanja, alergologu zbog sumnje na alergiju, dok pravi uzrok ostaje neprepoznat. Neretko se događa da laboratorijske analize budu uredne, koža izgleda gotovo normalno, a simptomi ipak ozbiljno narušavaju kvalitet života. Upravo zbog toga mnoge žene počinju da sumnjaju u sopstvene osećaje, osećaju se neshvaćeno i usamljeno u iskustvu koje je zapravo veoma često.

Psihološki aspekt ovog simptoma ne treba potceniti. Dugotrajan svrab iscrpljuje pažnju, smanjuje koncentraciju i povećava nivo anksioznosti. Kada telo neprestano šalje signal neprijatnosti, nervni sistem ostaje u stanju pripravnosti. Žena postaje napeta, razdražljiva i emocionalno iscrpljena. Često se povlači iz društvenih aktivnosti jer joj je neprijatno da stalno dodiruje ili češe određene delove tela. Neke žene izbegavaju bliskost i intimnost jer im dodir izaziva nelagodnost umesto prijatnosti.

U perimenopauzi se istovremeno menjaju i drugi regulatorni sistemi organizma. Povećava se osetljivost na stres, menja se ritam lučenja kortizola, a autonomni nervni sistem postaje nestabilniji. Upravo zato svrab često dolazi zajedno sa valunzima, preznojavanjem, palpitacijama i osećajem unutrašnjeg nemira. Kod žena koje imaju insulinsku rezistenciju, poremećaj funkcije štitne žlezde ili hroničnu anksioznost, simptomi mogu biti još izraženiji.

Važno je naglasiti da svrab u perimenopauzi ne treba automatski pripisivati hormonima. Ponekad on može ukazivati na druga stanja poput dijabetesa, bolesti jetre, anemije, neuropatija ili dermatoloških oboljenja. Zbog toga je neophodno ozbiljno pristupiti simptomima, posebno ukoliko su intenzivni, uporni ili praćeni promenama na koži i opštim pogoršanjem zdravstvenog stanja.

Ipak, kada se isključe ozbiljniji uzroci, postaje jasno da hormonska tranzicija igra ključnu ulogu. Tada pristup mora biti sveobuhvatan. Nije dovoljno samo nanositi kreme i preparate za hidrataciju kože, iako oni svakako imaju značaj. Potrebno je delovati na organizam u celini – stabilizovati nervni sistem, poboljšati kvalitet sna, smanjiti upalne procese i podržati hormonsku ravnotežu.

PRIRODNA REŠENJA

Savremena istraživanja sve više potvrđuju značaj fitoestrogena i biljaka koje deluju adaptogeno u ublažavanju simptoma perimenopauze. Posebno se izdvajaju biljke koje utiču na vazomotorne simptome, kvalitet sna i neurovegetativnu stabilnost, jer upravo ti mehanizmi indirektno utiču i na pojavu svraba.

U tom kontekstu značajno mesto zauzima Femisan Gold, formulacija namenjena ženama u perimenopauzi i menopauzi. Njegov sastav osmišljen je tako da deluje na više nivoa istovremeno – na hormonsku ravnotežu, nervni sistem i kvalitet sna. Preparat sadrži konopljiku, divlji jam, hmelj i cimicifugu, fitoestrogenske biljke čiji potencijal u ublažavanju simptoma menopauze potvrđuju brojna istraživanja.

Posebno se ističe značaj hmelja, koji sadrži 8-prenilnaringenin, jedan od najsnažnijih fitoestrogena poznatih u prirodi. Hmelj se tradicionalno koristi za smirivanje nervne napetosti i poboljšanje sna, ali savremena istraživanja pokazuju da može doprineti i ublažavanju valunga, preznojavanja i drugih vazomotornih simptoma koji često prate svrab i osećaj unutrašnjeg nemira. Konopljika doprinosi hormonskoj ravnoteži delovanjem na hipofizu i regulaciju odnosa estrogena i progesterona, dok divlji jam i cimicifuga pružaju dodatnu podršku organizmu tokom hormonskih promena. Tu je i ženšen kao adaptogena biljka koja doprinosi boljoj otpornosti na stres, podržava kognitivne funkcije i pomaže stabilizaciji neuroendokrinih odgovora organizma, što može biti od posebnog značaja kod žena koje se suočavaju sa nesanicom, nervozom i pojačanom osetljivošću nervnog sistema tokom perimenopauze. Angelika doprinosi hormonskoj ravnoteži i normalnoj cirkulaciji, te pruža dodatnu podršku organizmu u prilagođavanju promenama koje prate perimenopauzu i menopauzu.

A kad su u pitanju promene na vaginalnom epitelu, značajnu podršku mogu pružiti Femisan Balance vagitorije, namenjene očuvanju vlažnosti, elastičnosti i prirodne ravnoteže vaginalne sluzokože. Njihova primena doprinosi obnovi vaginalnog epitela i mikrobiološke ravnoteže, čime se ublažavaju tegobe povezane sa suvoćom, iritacijom i svrabom intimne regije. Na taj način, uz sistemsku podršku organizmu koju pruža Femisan Gold, moguće je delovati i na jedan od najčešćih, a često zanemarenih izvora nelagodnosti tokom perimenopauze i menopauze.

Perimenopauza nije bolest, ali jeste period u kome telo traži drugačiju vrstu pažnje. Svrab, peckanje i formikacija nisu „umišljeni simptomi“, niti prolazna slabost organizma. Oni predstavljaju složen odgovor kože, nervnog sistema i hormona na duboku fiziološku promenu kroz koju žena prolazi. Kada se razume njihov uzrok, nestaje i osećaj zbunjenosti koji mnoge žene prati. Tada simptomi više nisu neprijatelj koji dolazi niotkuda, već signal organizma da mu je potrebna podrška, ravnoteža i vreme da pronađe novi ritam.

Femisan Gold i Balance

Prethodni članak
Genitourinarni sindrom laktacije
Select your currency
RSD Srpski dinar
EUR Euro