Filmska industrija nas je naučila da podsvesno zaziremo od kašlja, jer na filmu niko ne kija i ne kašlje slučajno. Tamo je i najbanalnije kašljucanje zlokobni predznak fatalne bolesti. Setimo se samo Kejt Vinslet u filmu U potrazi za Nedođijom… Obično se kašalj ponavlja i postepeno pojačava, da bi u nekoj sceni kulminirao jakim napadom i krvavim ispljuvkom u beloj maramici u koju se junak zagleda s očiglednom spoznajom da je to početak kraja. Ali kada se vratimo u realnost, svako od nas se sigurno nakašlje više puta tokom dana. Bez ikakvih fatalnih naznaka…

Kada kašljemo, vazduh (a s njim i virusi) koji izbacimo iz disajnih organa kreće se prosečnom brzinom od 200 km na čas. To je brzina kojom se kreće tornado, ili ona kojom leti padobranac nakon skoka iz aviona pre nego što otvori padobran. Ali kašalj može biti i mnogo „eksplozivniji“ i protutnjati brzinom i do 480 km na čas. To je rekordna brzina koju je postigao profesionalni auto trkač Endi Volis u modifikovanom Bugatiju. Pa onda nije ni čudo što se posle jakog kašlja osećamo kao da smo preživeli zemljotres.

Prenošenje bacila prilikom kašlja

Ekstremni kašalj svojom silinom može da dovede do kidanja emfizemskih bula (plikova), pucanja šavova nakon operacije, slabljenja srca, nesvestice, pucanja plućne maramice, čak i preloma rebara, dok gušenje prilikom iskašljavanja krvi ili gnoja može dovesti i do smrti. Zvuči mnogo strašnije nego na filmu… Ali naravno, to su veoma retki slučajevi.

KAŠALJ I NADRAŽAJ

Kašalj je zapravo potpuno prirodna reakcija našeg organizma kojom se brani od nadražaja. Kašljemo spontano, uvek pri izdisaju, kako bismo uklonili ono što nam iritira disajne puteve, obično zid ždrela – bilo da se radi o sekretu ili stranom telu. Kašalj je zato naš najefikasniji čistač gornjih i donjih disajnih puteva, ali ako traje duže vreme, ili ako nije u stanju da otkloni nadražaj, može ukazivati na neki poremećaj ili oboljenje.

Sam kašalj nije bolest, nije nam odmah neophodan nikakav lek za kašalj, on samo ukazuje na neki problem: ili smo udahnuli čestice kojima mesto nije u našim disajnim putevima, kao što je prašina, polen, dim ili isparenja, koje izazivaju mehanički nadražaj receptora, ili je došlo do upale sluzokože. Kašalj može biti voljna reakcija, ali je češće refleksna. Ceo postupak uključuje prvo duboki udah, nakon čega se spajaju glasne žice, kontrahuje dijafragma, pa se potom naglo razdvajaju glasne žice, i onda sledi juriš mlaza vazduha.

Kada su naši receptori za kašalj izazvani inflamatornom stimulacijom, odnosno upalom, to je najčešće zato što je sluzokoža disajnih puteva otekla i prokrvljena više nego što treba. To se dešava kada patimo od laringitisa, bronhitisa, upale disajnih puteva ili pluća, ili ako preteramo s cigaretama.

Prilikom kašlja treba pokriti usta

VRSTE KAŠLJA

Po dužini trajanja kašalj se (i kod odraslih i kod dece) deli na akutni, čiji simptomi traju manje od 3 nedelje, i hronični, koji traje duže od 8 nedelja. Postoji i „međufaza“, subakutni tip kašlja koji traje duže od 3 a manje od 8 nedelja. Akutni kašalj obično izazivaju virusne upale, a ako potraje duže od tri nedelje, to je često zato što se oporavljamo od preležanog gripa.

Hronični kašalj je čest pratilac pušača, ali i ozbiljnijih bolesti pluća ili komplikacija kao što je hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) ili astma, dok u ređim slučajevima može ukazivati na tumor ili tuberkulozu. Uzrok hroničnog kašlja ponekad nema veze sa disajnim putevima, već nastaje zbog nadražaja jednjaka usled vraćanja želudačne kiseline – takozvani GERB.

Verovatno svi umemo da razlikujemo da li je naš kašalj suv ili produktivan. Suvi kašalj obično ukazuje na virusne respiratorne infekcije, grip i prehladu, dok u retkim slučajevima može biti znak karcinoma pluća i kada je jak može izazvati i plućnu emboliju. On je vrlo iritantan i iscrpljujući i tada su nam potrebni lekovi koji će ga smiriti. Suvi kašalj uglavnom posle nekog vremena pređe u produktivni. To je vlažni kašalj do kog dolazi kada su nam pluća puna sekreta, i obično prati akutni ili hronični bronhitis ili kasnije faze prehlade ili gripa. On nam pomaže da izbacimo sluz iz bronhija i zato ga nikako ne treba suzbijati već samo olakšati. Kod produktivnog kašlja dolazi do slivanja sekreta (mukusa), zapravo može i nastati usled infekcije sinusa koju prati postnazalno slivanje. Produktivni kašalj često prati stezanje u grudima i otežano, hrapavo disanje.

ŠTA JE DOBRO „ZA KAŠALJ“?

Iako ne treba da se prepadnemo na prvu pojavu kašlja, svakako treba da obratimo pažnju na svoje telo i sami procenimo šta nam je u tom trenutku potrebno: čaj od belog sleza, med, sirup, inhalacija, obloga ili možda poseta lekaru i recept za lek za kašalj. Kada je produktivni kašalj u pitanju, svakako je pametno otići kod lekara, naročito ako ga prati i groznica, ali ono što nam sigurno može pomoći je izdignuto uzglavlje i dosta tečnosti. I, naravno, ono što su naši stari oduvek znali: najbolji prirodni lek za kašalj su lekovito bilje i med.

Lek za kašalj

Baš zato, ali i kako mu samo ime kaže, za naše disajne puteve najbolji je Disan. To je prirodni bioeliksir koji sadrži 8 biljnih vrsta, med i vitamin C. Disan štiti disajne organe i pomaže revitalizaciju sluzokože i oštećenja gornjih disajnih puteva, smiruje nadražujući kašalj, prehladu, ublažava iritacije nosa, ali i jača imunitet, poboljšava perifernu cirkulaciju i čisti čitav organizam. Danas u eri velikog aerozagađenja, Disan predstavlja odličnu i neophodnu preventivu.

Ovaj bioeliksir je od posebne koristi pušačima: osim što zahvaljujući beloj imeli, koprivi, ehinacei i vitaminu C štiti imunitet, koji je kod pušača narušen, i smiruje pušački kašalj, Disan dodatno olakšava i prestanak pušenja zahvaljujući matičnjaku. Ova lekovita biljka doprinosi smanjenju nervne napetosti, a osim nerava umiruje i sluzokožu. Veronika (čestoslavica) je kako odličan čistač krvi jer prokrvljuje tkivo i pospešuje cirkulaciju, tako i snažan čistač pluća zahvaljujući svojim ekspektorantskim osobinama. Ova lekovita biljka deluje protivupalno, sprečavajući tako komplikacije disajnih tegoba kod pušača (uključujući i onekoji koriste e-cigarete). Pored veronike, i maslačak je snažan čistač organizma.

Još jedna biljka od koje mnogi imaju koristi, anđelika, između ostalog štiti telo od virusnih infekcija, sprečava česte upale sinusa i grla i štiti limfne žlezde od oticanja. Čuveni zaštitnik disajnih organa, bokvica, idealan je lek za kašalj, a istraživanja su pokazala da joj je dejstvo slično kao kod standardnih terapija za astmu. Saponini i sluzi iz bokvice na sluzokoži prave zaštitnu oblogu koja ima i antimikrobno dejstvo. I, za kraj, o protivupalnim dejstvima meda se već mnogo zna, a osim što jača imunitet, med je i prirodni eliminator kašlja.

Zato je Disan bioeliksir koga uvek treba imati u kućnoj apoteci, bilo radi lečenja kašlja ili podizanja imuniteta. Uz Disan, scenario kašlja se lako preokreće, a glavni junak je srećan i dugovečan.

Disan bioeliksir protiv kašlja